In the age of information, ignorance is a choice.
Donny Miller
Skandalozni zločini, političke afere, ekološke katastrofe, epidemije i kolaps zdravlja (i zdravstva), senzacionalizam i žutilo medija oblikuju svakodnevicu, život u i oko nas, naše misli, osjećaje, ponašanje, a kritika društva i svijeta u kojem živimo, rastemo, stvaramo i kojeg puštamo budućim naraštajima, nikad nije bila očiglednija i vidljivija u svim aspektima našeg života, pa tako i u sferi suvremene (likovne, konceptualne, performativne...) umjetnosti.
Izložbom Clean up after your dog Elvisa Bertona, osim prezentacijom slikarske i skulptorske djelatnosti umjetnika, obilježava se 20 godina od njegove prve samostalne izložbe www.biljke.com, također održane u Muzeju Grada Pazina.
Obilježavanje dvadesete godišnjice može se poimati i kao simbolična gesta jer naziv izložbe i njezina tematika prezentirana slikama, skulpturama i instalacijama tvore cjelinu koja itekako apelira na događanja proteklih mjeseci predvođena globalnom epidemijom na koju su se nadovezale i ekološke i klimatske katastrofe, požari, potresi, politička prevrtanja, proturasistički protesti...
CLEAN UP AFTER YOUR DOG¬¬¬
Koncept izložbe i izložena umjetnička djela i ciklusi vezani su zajedničkim nazivnikom u pozadini – prirodom, a prezentacija ciklusa kao nedjeljive cjeline ono je što tvori ovu izložbu i, u ovim izazovnim, drugačijim i novim normalnim vremenima, kritizira način života i funkcioniranja veoma jednostavnim naslovom: Clean up after your dog (!) .
U tri izložbene prostorije tisućljetnog pazinskog Kaštela i kao totalnu opreku gruboj kamenoj konstrukciji, Berton predstavlja tri slikarska ciklusa – Limuni, Cvijeće i Gola stabla, na prvu definirana snažnim, izraženim ekspresionističkim linijama i jarkim, naglašenim, čistim bojama. Ritam i sklad izloženih slika je u jednom, u isto vrijeme razbijen i upotpunjen skulptorskim pothvatima - skulpturama Kameno cvijeće i instalacijom Vrt. Povezani temom prirode, izloženi ciklusi, način izražavanja umjetnika, forma, izgled, detalji i korišteni materijali su u sukobu, i oprečni, i komplementarni.
Plohe platna ispunjene geometrijskim oblicima koji tvoje golu, mrtvu vegetaciju, simboliziraju smiraj prirode u zimskim mjesecima ciklusa Gola stabla (2016. – 2017.). Način oblikovanja zgusnute šume oštrim bridovima grana stabala u dijapazonu boja od tamnoplave, tamnosmeđe, ljubičaste i tamnocrvene u potpunosti asocira na prirodu zimi, tamu i hladnoću, dok tek simbolični nanosi žute i crvene prizivaju ljetnu toplinu, sunce, ponovno rađanje. Oprečne kombinacije snažnog, istaknutog kolorita i jednostavnih, prepoznatljivih geometrijskih formi (u konstrukciji i detaljima) vidljive su i u ciklusu Limuni (2018. – 2019.). Iako sklon tradicionalnim motivima i poštivanju lokalnog karaktera i izričaja te povezivanju s domaćim, ciklusom Limuni Berton na neki način prkosi lokalnom (mentalitetu) i širi svoje djelovanje, umjetnost i fokus na egzotično, daleko, globalno – motivom, izričajem i koloritom središnjih figura. Detalji u pozadini istovremeno asociraju na pop-artističke i iluzionističke scenografije u jednom dijelu ciklusa te lokalne vizure i detalje istarskog krajolika i kamena u detaljima drugog dijela. Bertonovo Cvijeće (2018. – 2019.) preslikava boje i oblike Limuna pa umjetnik stvara savršeno oblikovane cvjetove naglašenih glava i latica koji, ne samo da dominiraju prostorom (bez obzira na dimenzije), nego čak preuzimaju svu pažnju na sebe, ponovno ponavljajući dvije oprečne struje u oblikovanju pozadina – onu koja ga vezuje sa svjetskim tokovima u povijesti suvremene umjetnosti i drugu koja ga drži vezanim za istarsku sredinu.
I dok precizno iscrtane linije zaokružuju savršeno popunjene plohe boja, pogled skrećemo na dva skulptorska ciklusa. Instalaciju Vrt (2020.) čine skulpture sačinjene od međusobno povezanih vila i grablji kontrastnog izgleda – novije, obojane crnim nanosima boje s bijelim detaljima i starije, koje predstavljaju istrošen i otrcan alat. Drugi je skulptorski ciklus Kameno cvijeće (2015. – 2020.) naizgled tako jednostavno sačinjen od željeznih/metalnih stabljiki i neobrađenog (ili slabo obrađenog) grubog kamenja nataknutog na vrh. Obje instalacije čine savršenu opreku harmoničnim linijama i bojama Bertonovih slika, podsjećajući suptilno na prolaznost ljepote, života, nas.
U kontekstu motiva, linija, boja i likovnosti izloženih radova, možemo zaključiti da Bertonovi ciklusi veoma jednostrano prikazuju vegetabilne motive naše neposredne blizine, a svaki od ciklusa mogao je i može stajati zasebno. Međutim, nazivom izložbe kao i tabelama koje prate izložbene prostore, a izgledaju kao jednostavno upozorenje da počistimo (za svojim psom), njihova se konotacija mijenja.
Gledajući širu sliku, sa standpointa ekologa i ekologije, mogu li gola stabla predstavljati ekološku katastrofu kakvima na godišnjoj razini svjedočimo barem nekoliko puta? Je li limun, savršen u liniji i detalju, idealno ukomponiranih boja, simbol globalizacije nauštrb lokalnog, prikaz savršenih voćaka iz supermarketa dok naše lokalne proizvode proizvođači prosipaju po cestama? Vidimo li pretvorbu savršenog naslikanog cvijeta u kameni, kruti i grubi ukras, poput okretanja kola sreće kada smo u jednom trenu na vrhu, u središtu pažnje, a u drugom gledamo s druge strane, s dna, osnaženi, očvrsnuti, ali nikako atraktivni kao prije. A što je drugo Vrt negoli spomenuto kolo sreće – kombinacija životnih uspona i padova, sjećanja na prošlost i stremljenja prema budućnosti, nestalna promjena?
Dvosmislenost svrhe umjetnosti i umjetničkih djela kao takvih prisutna je u (povijesti) umjetnosti u najranijim religioznim i svakodnevnim prikaza, na slikama i skulpturama, pa čak i u detaljima arhitekture. Niti jedno umjetničko djelo nije lišeno zemaljskih, prizemnih misli i osjećaja koji su i umjetnika i gledatelja prožimali prilikom crtanja, slikanja, obrade kamena, bronce ili samo gledanja.
Čitati (suvremenu) umjetnost znači ne izolirati se od onog što je utjecalo na nastanak umjetnosti te uključiti svoja viđenja, mišljenja i stavove i prihvatiti ono čemu nas ona želi podučiti.
Reciklirajući motive (Limuna i Cvjetova koji u drugom izričaju nastaju i godinama ranije) i materijale (u obliku skulptura sačinjenih od korištenih vila, grablji, kamenja i varenih stabljiki), izlažući radove povezane zajedničkim nazivnicima – prirodom, ekologijom, recikliranjem, očuvanjem (svijeta, društva, prirode), Berton suptilno kritizira ono suvremeno, svakodnevno, zemaljsko što nas okružuje iščekujući našu reakciju koja često izostaje.
To clean up after your dog ili počistiti za svojim psom nije potrebno samo zbog održavanja čistoće prirode od koje i s kojom živimo, već i zbog održavanja higijene uma i tijela. I u cijelosti, izložba Clean up after your dog Elvisa Bertona jest baš to – kritičko promišljanje, autorova reakcija na događanja na trećem kamenčiću od Sunca, pretočena u materijale, oblike i boje koja čeka na našu reakciju.
Maja Zidarić Pilat, srpanj 2020.